Category: proza

Telegrami podrške je poznati društveno informativni fenomen devedesetih. Presretani su na ulicama bračni parovi sa djetetom u kolicima, u parkovima penzioneri, na pijacama domaćice i u dvorištima đaci; imali su odgovoriti, sasvim iskreno i slobodno, podržavaju li sarajevsku opsadu okolnih brda, istorijsko ne stranim čizmama, Dejtonski nesporazum i izgradnju pontonskih […]

Sami ćemo napisati memoriam memorandumu. Ne treba da larmate, sa strane, evo cijelu deceniju: u apsanu, u aps sanu!

Pjesnik si. Probuđeni si dio naroda. Evo te u bratskom zagrljaju sa ubicom. Eno te na večeri sa mafijašem. Ovo si ti sa okorjelim kriminalcima. Scena sa prijema kod faraona finansijskih piramida… Vođo književnika! Ma nosi se u rašku materinu!

Krajem osamdesetih, vera se, kao moda krecnula salonima, ulicama, sokacima i zelenom travom. Dugo je čekala i postala entuzinezajažljiva. Cilj je bio nebo. Do neba se valja verati. Verovati se, znači verom se verati do neba. Mnogi se i ne vrate, a sam glagol, verovati se, povratan je, i jedino […]

Nebrojene kampanje organizovali su da ulove naše duše. Masovne, dobro isplanirane hajke, uz pomoć rogova i pasa. Retki su bili naši prijedasi, i nespokojni. Zakampanjeno smo posmatrali te zapenušane alpiniste na strmi prijesto. Umorili smo se, ali potmula huka opominje: sprijema se nova kampanja, nekome smo potrebni, živi ili mrtvi.

Odnekud, formalno visoko se vinula kroz lavirinte partijskog utvrđenja do okoloprijestolja. Ona je viđeni asistent u važnim poslovima političkog preduzeća. Ali joj nikako nije jasno, kako joj je to uspjelo, i ponaša se kao tetkica. Ona je stoga nešto novo, asistetkica političke scene.

Dugo smo se pravili, da smrt nije blizu. U Hrvatskoj je, nije blizu. U Bosni je, nije blizu. Na Kosovu je, nije blizu. Kad zine smrt iz blizine, mijenja se stav. Kažemo, ako stignemo da kažemo: blizinula smrt!

Onda, građani srednje klase bili su srećni, da mogu desetak dana godišnje da ljetuju; ah, Crnogorsko primorje! I uspijevalo im je. Da se ogriju, okupaju. Plavo more, prozračno nebo, bi skini devojke… Danas zebu; sve što bi htjeli jeste da se okupe, da se očuva (još zadugo) Crnogorsko primirje…

O onim koji su otišli – sve najbolje. Nijesam čuo lošu riječ za Srbina u Kanadi, Amjerici ili Engleskoj. Naprotiv. Ni u mladoj generaciji novih emigranata nema drugačijih, sem ekselentnih. A čuo sam, da su najbolji (koje su srpkinje rađale) na strani; njih četiri ili pet stotina hiljada; nije otišao […]

Udavi, Boidae, su džinovske tropske zmije. Nijesu otrovne, ali je u pitanju nešto gore: udave žrtvu prije nego što je progutaju. Od ranije su poznate varijante pitoni, boe i anakonde; otkud sada i državni udavi? Postoji mišljenje da je u pitanju proizvod jedne govorne mane! Tip je govorio o državnom […]

Tadašnji predsjednik svih građana Jugoslavije uputio je 11. septembra 2000. godine ove riječi u etar: Oni su portparoli okupatora pod imenom tobožnjih opozicionih lidera. Oni nemaju nikakav program. Oni su površno dresirani papagaji svojih dementnih zapadnih gazda. Njegova supruga, četiri dana kasnije, iznijela je naš zadatak na globalnom planu: Treba […]

George Horace Gallup (umro 1984) bio je amjerički statističar. Godine 1935. osnovao je Amjerički institut za ispitivanje javnog mišljenja, danas široko poznat kao Galupov institut. Statističkim metodima na bazi anketiranja grupa ili pojedinaca istražuju se mišljenja o raznim problemima ekonomskog, društvenog ili političkog života. Otada, u svim zemljama svijeta nikle […]