Za dr Vladana Đorđevića akademika SANU čuo sam od nekih kolega fizičara i pre nego sam pročitao njegov intervju za Nedeljnik od 6. decembra 2018. To je zanimljiva ličnost, bavi se fizikom fluida. Čak sam svojevremeno i prelistavao jedan njegov članak, neka saradnja sa Skandinavcima; članak mi se dopao, naučni metod, dobro izlaganje, Furijeova analiza, zanimljiva matematika. To je agilan čovjek, sad je neđe sa Amerikancija, putuje, vredan je i zanimljiv sagovornik. To sve stoji.
Sad on komentariše problem Kosova i veli da zna rešenje: razgraničenje, promptno i za sva vremena. Zauvek. I podržava Vučića u tome.
Eto. Još jedan čovek u nizu onih koje cenim kao stručne osobe u fizici, tehnici i nauci – a koji daje kontroverzne, nedorečene, neanalizirane, brze i čudne sudove o životnim pitanjima koja nas kolektivno zaokupljaju.
Kako razgraničiti? O tome ni reč. Može li se povući pravična, makar i politički usaglašena granica u izmešanim naseljima, a izmešana su ona uvijek i svuda! Hoće li se buniti neko ko je oštećen? Hoće li biti pucanja i rata? Koliko Srba živi sa Radom Trajković južno od Ibra? Šta sa njima? Da li samo otcepiti severni deo i Kosovsku Mitrovicu, a druge neka nosi mutna Marica?
Ova pitanja akademik Vladan ne dotiče. A toliko ima primera samo u Evropi da pokušaji razgraničenja jesu uvod u oružane sukobe.
Grubo rečeno, dogovorićemo se da nam ne treba Rada Trajković, lekar i humanista koja ne prezire život sa nesrbima, ona će ostati s one strane granice, a uzećemo i prigrliti sebi kriminalca Radoičića, koga dovode u vezu sa gnusnim ubistvom Olivera Ivanovića. Daćemo im Preševsku dolinu, ali neke će albanske kuće ipak ostati u Srbiji. Hoće li biti čarki?
Pojam razgraničenja je jako kontroverzan. Dr Vladan Đorđević završava razgovor u Nedeljniku bez i minorne dileme u vezi sa svim ovim problemima. Kako to?
