Agencijska vijest: Policija u Sankt Peterburgu (Lenjingrad) saopštila je da je uhapsila muškarca koji je ukrao više od 275 tona železničkih šina. “Naoružan” samo ključem i klještima, nezaposleni 38-godišnjak, koji je uhvaćen na delu sistemski je krao delove metala koji spajaju željezničke šine. Policija nije objavila koliko dugo je krao metal, ali je potvrdila da je “obezbedio” više od 275 tona. Kako se u Rusiji tona metala prodaje po 190 eura, često je (grožđe tračnica) na meti lopova.
Što ja kukam na groblju tuđih željeznica?
Umjetnički impuls kod mene, jadan. Samo zato. Da pojasnim:
U opusu A. P. Čehova postoji i pripovijetka “Zločinac s predumišljajem”. U toj priči, sudski islednik ispituje izvjesnog prestupnika Denisa Grigorijeva. Optužuje ga službeno lice ovim riječima:
“Na dan sedmog jula tekućeg meseca, čuvar pruge Ivan Semjonov Akinfov, obilazeći ujutru svoju deonicu na sto četrdeset prvoj vrsti, zatekao te je kako odvrćeš zavrtanj kojim se šine pričvršćuju za pragove. Evo tog zavrtnja! s kojim te je zavrtnjem i priveo.”
Ko hoće neka čita dalje kod Čehova, a mi naglasimo da je Denis stražarno sproveden u zatvor zbog jednog šrafa s pruge.
Po zakonu. Odmah.
Čehov je živio u carskoj Rusiji – od 1860. do 1904. Nemam dobre riječi o ruskom carizmu, vaistina. Posebno ne o carskom pravosuđu – pitajte makar Dostojevskog. Ali evo svjedočenja da je carski službenik uhvatio na djelu osobu pri pokušaju krađe… jednog zavrtnja. Revnost, dakako.
Ako je tačna vijest koja je do nas stigla ovih dana, u Putinovoj Rusiji službenici su “nafatali” monstrum-lopova tek pošto je on napravio kod kuće zalihu od 250 hiljada šrafova. (Malo sam smanjio, da ne oštetim barabu: uzeo sam da jedan šraf ima masu jedan kilogram.) Neefikasnost administracije u primeni zakona i propisa, nerad…
S druge strane, sumnja. Zar ovo nije mnogo šrafova? Novinari hoće da pogriješe kad je fizika u pitanju.
Što god bilo, zanimljivo je sledeće. Život nadahnjuje literaturu. Inspiriše, daje početni impuls. Onda literatura ne ostane dužna: oplemenjuje život, čini ga ljepšim, boljim.
Na kraju se život otrgne – i obesmisli literaturu i cijelu umjetnost!
