“Okovan neznanjima i neprihvatanjem naučne sredine, kao Prometej za Kavkaz, verovao je u svoju misao i misiju, verovao je da će ga, tamo daleko u budućnosti, prepoznati u svom sjaju. Genije odbija Nobelovu nagradu. Umire mirno i tiho u skromnoj hotelskoj sobi, podsetio je Nikolić.” I još:
“Tesline ideje bile su veće od njegovog doba, veće od svega što je nauka dotada stvorila i primenila, bio je čovek budućnosti.”
Citati su dio izjave predsjednika Nikolića, na otkrivanju spomenika Nikoli Tesli na Long Ajlendu, krajem septembra 2013.
Tačna je ocena da je Tesla, naročito u drugoj polovini dugog života, bio okovan svojim tvrdokornim neznanjem. Takođe stoji da ga naučna sredina nije prihvatala (nije imao škole, publikacije i nije poštovao naučni metod). Genije je učinio sve da se dokopa Nobelove nagrade (unosni novci), ali nije imao paper, kao ni Pavle Savić kasnije; niko nikad ko nije imao paper da dokaže svoj prioritet u naučnoj novini koja je od značaja za razvoj nauke nije bio ni kandidat za Nobelovu nagradu. Tesline ideje ne spadaju u najveće ono što je nauka ikad iznedrila, daleko od toga; kudikamo su veće kvantne i relativističke ideje, na primer.
